Iako mnogi ne znaju taj podatak, naša zemlja ima veoma rasprostranjenu mrežu aerodroma, što je još jedna od pogodnosti centralnog, geografskog položaja. U Srbiji postoji čak 37 aerodroma koji pokrivaju gotovo celu njenu teritoriju. Centralno čvorište avio puteva u ovom delu Evrope predstavlja nacionanlni aerodrom – Nikola Tesla, koji je ujedno i najveći aerodrom u okolini ali i jedan od bitnijih aerodroma jugoistočne Evrope.
Još jedan srpski aerodrom koji postaje sve prometniji zahvaljujući činjenici da su Low cost letovi iz Niša sve češći izbor domaćih putnika, jeste i Konstantin Veliki – aerodrom u Nišu. Ipak, s njega najveći broj putnika upravo leti low cost avio prevoznicima, te se ne može meriti sa aerodromom Nikola Tesla.
Jugoistočna Evropa je dobro povezana sa njenim daljim delovima pomoću brojnih aerodroma u regionu, a neki od njih važe i za najpopularnije među svetskim putnicima. Ako želite da saznate kakvi su naši aerodromi u odnosu na one u regionu, sve o tome možete pročitati u nastavku teksta.
Nikola Tesla kao lider regiona
Najveći međunarodni aerodrom u ovom delu Evrope je upravo srpski aerodrom nazvan po našem najvećem naučniku – Nikoli Tesli. To ime nosi od 2006. dok je njegov uspon ka nebu počeo davne 1962. Sa aerodroma u redovnim polascima, putnike prevoze 33 avio kompanije, ka skoro 100 destinacija u 38 država na 4 kontinenta.
Aerodrom Nikola Tesla ima dva terminala a od 2005. godine i šest najsavremenijih avio mostova i tranzitnu zonu. Terminal jedan služi isključivo za registraciju putnika. Na drugom terminalu, koji je ujedno i glavni ulaz na aerodrom, smešteni su: pasoška kontrola, kafići, prodavnice, menjačnice i služba za iznajmljivanje automobila. Terminal je sposoban da primi najveće avione sveta.
Osavremenjivanje aerodroma značajno je doprinelo povećanju broja putnika, pa je tako prošle godine zabeležen rekordni protok od pet i po miliona. Međunarodna kompanija „Vinci Airports” je koncesijom preuzela rukovođenje aerodroma 21. decembra 2018. godine.
Dobitnik je i brojnih, međunarodnih nagrada u oblasti avio turizma. Visoko se kotira među najboljim aerodromima u Evropi (čak peto mesto) i dobitnik je nagrade za najinspirativnijeg biznis lidera centralne i istočne Evrope.
Na Aerodromu „Nikola Tesla“ smeštene su tehničke baze Jat Airways-a i Aviogeneksa, Oblasna kontrola letenja, Carina, Muzej vazduhoplovstva, školski centri JAT-a i Savezne uprave za kontrolu letenja, helikopterska jedinica MUP-a i dr.
Omiljeni aerodromi kod Evropljana
Da li zbog velikog broja pristupačnih letova ili većeg truda da, kao mali aerodromi, udovolje poutniku – aerodromi u regionu vrlo su popularni i dobro ocejeni od strane turista. Najpre se izdvoje po lepom i vrlo ljubaznom kabinskom osoblju, uslužnosti aerodroma i zavidnoj higijeni.
Hrvatski rekorder na Mediteranu
Aerodrom Franjo Tuđman, ili Zračna luka Franjo Tuđman, takođe je započela avio prevoz putnika 1962. godine i nosi ime prvog hrvatskog predsednika. Sa 26 avio kompanija koje saobraćaju nad nebom Hrvatske, protekla godina je obeležena kao najuspešnija za tamošnji turizam.
U 2016. godini kroz najveći i najznačajniji aerodrom u Hrvatskoj prošlo je oko 2.800.000 putnika, čemu je doprineo Advent u Zagrebu. Prema tom podatku, aerodrom Franjo Tuđman se nalazi među deset najprometnijih vazduhoplovnih luka na prostoru između Jadrana i Baltika.
Aerodrom u Zagrebu prošle godine je otvorio novi terminal, što je rezultiralo povećanjem broja letova.
Split i Dubrovnik sve prometniji
Splitski aerodrom se približio rekordnom broju od tri miliona putnika, a to je uspelo i aerodromu u Dubrovniku. Drugo mesto po posećenosti aerodroma u Hrvatskoj omogućeno im je zahvaljujući prestižnim letnjim destinacijama i vrlo povoljnim putovanjima ka evropskim gradovima kao što su London, Pariz i Frankfurt.
Dva aerodroma sa po milion putnika
Aerodrom Golubovci u Podgorici, otvoren 1946. godine a aerodrom Tivat koji je otvoren za saobraćaj 1957. godine – sa po jednom pistom od 2500 metara i sedam parkirališta za avione, ugostili su prošle godine više od dva miliona putnika.
Zanimljivo je kako je podgorički aerodrom u decembru 2017. prvi put uspeo da opsluži pet aviona i više od hiljadu putnika u roku od 80 minuta. Prisetimo se, podgorički aerodrom je 2016. pretekao sarajevski na devetoj poziciji liste najperspektivnijih posle tri godine i tu poziciju je i zadržao.
Sarajevski uspon ka nebu
Međunarodni aerodrom u Sarajevu, poznatiji kao Aerodrom Butmir, od prošle godine je bogatiji za šest novih avio kompanija kojima je direktnim avio linijama povezano 12 destinacija: Zagreb, Istanbul, Minhen, Ljubljana, Beograd, Dubai, Doha, Beč, Stuttgart, Keln, Stockholm i Budimpešta.
U planu je značajno proširenje aerodromskih kapaciteta, pre svega izgradnja moderne terminalne zgrade i pratećih objekata. Aerodromi u Skoplju i Zagrebu poslednji su na listi aerodroma sa Balkana svrstanih među najbolje aerodrome u Evropi.
Najuspešnija je skopska vazdušna luka
Nedugo nakon što je makedonski aerodrom promenio naziv iz Aerodroma Aleksandar Veliki u Aerodrom Skoplje, ovaj aerodrom, proglašen je za jedan od najboljih u Evropi i na Balkanu, u kategoriji do 2 miliona putnika godišnje. Aerodromi u Skoplju i na Ohridu u proteklih godina su imali najjaču stopu rasta u regionu.
Ovo su najuspešniji regionalni aerodromi, koji su se iznova i iznova pojavljivali na listama najuspešnijih ili najperspektivnijih evropskih aerodroma, a kao što možete i sami zaključiti, srpski aerodromi po broju putnika, sadržajima i frekventnosti letova, mogu stati rame uz rame sa drugim najuticajnijim aerodromima u regionu.