Mesto na kome se reka Sava ispod zidina Beogradske tvrđave, odnosno čuvenog Kalemegdana uliva u reku Dunav, posebno je atraktivna ne samo za mnoge turiste koji posećuju prestonicu Srbije, nego iza sve koji u tom gradu žive.
Naime, poznato je da svako ko se uputi na krstarenje Savom vrlo često može da čuje priču i o tome zbog čega bi valjalo da voljenoj osobi baš na mestu na kome se reka Sava uliva u Dunav kod Beogradske tvrđave izjavi ljubav. Veruje se da će ta ljubav trajati doveka, odnosno da će biti nepresušna, kao i ušće te dve reke.
Inače, reka Sava osim kroz teritoriju Republike Srbije, teče još i kroz teritoriju Hrvatske i Slovenije, odnosno Bosne i Hercegovine. Kroz čak tri glavna grada, to jest kroz glavne gradove najpre Slovenije, zatim i Hrvatske, a na kraju i naše zemlje protiče ova reka, čiji srednji deo toka predstavlja svojevrsnu prirodnu granicu između teritorija Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Reka duga 990 km nastaje na području slovenačkih Alpa, odnosno na mestu na kome se spajaju Sava Dolinka i Sava Bohinjka.
Mnogi gradovi i na području naše zemlje, ali i na području Bosne i Hercegovine, zatim Slovenije i Republike Hrvatske nalaze se upravo na ovoj reci i za nju su vezani.
Možda baš zato i ne čudi što je krstarenje Savom obuhvaćeno turističkom ponudom grada Beograda, te se smatra posebno atraktivnim višečasovnim ili jednodnevnim izletom, budući da su u ponudi obe opcije.
Krstarenje Savom – Beograd iz drugačije perspektive
Pored toga što će svi koji se odluče za krstarenje Savom imati priliku da dožive nezaboravno iskustvo, takođe će biti u mogućnosti i da vide drugačiju stranu glavnog grada naše zemlje. A poznato je da kada se posmatra Beograd sa reka, on je mnogo lepši i interesantniji. Tim pre što se na drugačiji način mogu videti mnoge zgrade, koje čine staro gradsko jezgro, ali i bolje videti kako izgleda na primer Veliko ratno ostrvo ili Beogradska tvrđava Kalemegdan iz pravca reka.
A da bi ponuda bila još interesantnija, mnoge brodske kompanije koje su specijalizovane i za krstarenje Savom nude mogućnost jednodnevnog izleta, koji podrazumeva i odlazak do Jakova, surčinskog sela koje se nalazi na oko 20 km udaljenosti od Beograda.
Upravo tu će biti i drugi deo izleta, odnosno nakon što se završi krstarenje Savom u jednom pravcu, putnici će biti namenskim mini busevima prevezeni do salaša „ Stremen “, na kome će imati priliku ne samo da bolje sagledaju lepote tradicionalne sremačke kulture i eventualno da se oprobaju u jahanju, nego će imati priliku i da uživaju u ručku, tokom koga će konzumirati tradicionalne specijalitete tog dela naše zemlje. Sve to je uračunato u cenu, a predviđeno je da se krstarenje Savom nastavi nakon ručka i slobodnog vremena, tako da se putnici vrate na polaznu tačku, koja je u ovom slučaju na Zemunskom keju.
A osim već pomenutih atrakcija, dok bude trajalo krstarenje Savom, gosti će imati priliku da bolje vide i panoramu Zemuna, koja je posebno interesantna zbog Zemunske kule ili kule Gardoš, kao i da iz pravca reka vide kako izgleda staro gradsko jezgro, odnosno Saborna crkva u Beogradu, zatim Beogradska tvrđava Kalemegdan i spomenik Pobedniku, koji je jedan od simbola glavnog grada.
Ne treba zaboraviti ni to da će krstarenje Savom uključivati i pogled na Sajam u Beogradu, zatim na Adu Ciganliju i Adu Međicu, dok će na putu prema selu Jakovo putnici imati priliku da vide i kako iz pravca reka izgledaju ostružnički mostovi.
U cenu jednodnevnog izleta, koji uključuje i krstarenje Savom, uračunata je i poseta manastiru Fenek, koji se nalazi na oko 25 km udaljenost od Beograda, a u blizini sela Jakovo.
Glavna manastirska crkva u Feneku posvećena je Svetoj velikomučenici Paraskevi, odnosno Svetoj Petki, a ovaj srpski manastir prati predanje da su njegovi osnivači bili Stefan i Angelina Branković, te da je podignut u drugoj polovini 15 – og veka.
Interesantno je pomenuti da postoji verovanje da je manastirska kapela podignuta 1800. Godine, koja je posvećena Svetoj velikomučenici Paraskevi, to jest Svetoj Petki, zapravo podignuta iznad bunara, a za koji postoji uverenje da je delo mati Angeline Branković i da se u njemu nalazila čudotvorna voda, koja je imala lekovita svojstva.
Nakon što bude završeno krstarenje Savom u jednom pravcu, te pošto se putnici budu uputili u manastir Fenek, saznaće i to da je 1788. godine upravo ovaj manastir poslužio kao mesto sastanka za kneza Aleksu Nenadovića i austrijskog cara Josifa Drugog. Takođe će putnici imati priliku da čuju i nešto o spomen ploči, koja je podignuta kako se ne bi zaboravilo da su tokom 1813. godine, odnosno nakon što je propao Prvi srpski ustanak, upravo u manastiru Fenek boravili srpski vožd Karađorđe Petrović i njegov sin Aleksa.
Karađorđe je takođe u ovom manastiru imao prilike da se susretne sa protom Matejom Nenadovićem, a interesantno je napomenuti i to da su jednom kratkom periodu mošti Svetog kralja Stefana Prvovenčanog, odnosno monasi iz Studenice koji su doneli te mošti, boravili do 1815. godine upravo u manastiru Fenek.
Da bi krstarenje Savom bilo upotpunjeno, gostima će biti na raspolaganju i mogućnost da upoznaju kako danas manastir funkcioniše, odnosno kada je obnovljen i koliko monaha živi u njemu, ali i da čuju druge zanimljivosti o istoriji ovog manastira.
Posle toga sledi ručak i uživanje u ukusnim sremačkim specijalitetima na pomenutom salašu, a zatim se krstarenje Savom nastavlja do polazne tačke.
Jednom rečju, svi koji se budu odlučili za izlet, koji uključuje i krstarenje Savom imaće ne samo priliku da na drugačiji način, to jest iz drugačije perspektive vide Beograd, nego i da upoznaju istoriju srpskog manastira Fenek, odnosno da se opuste uz neke od tradicionalnih sremačkih specijaliteta, te da u tome naravno maksimalno uživaju.
Оставите одговор