Ponedeljak, 24. Apr 2017. 6:57h

Facebook Twitter Google Buzz You Tube RSS
Google translater:
Croatian English Serbian Latin
HRVATSKA KOSTAJNICA – ČAROLIJA NA UNI
Početna Featured HRVATSKA KOSTAJNICA – ČAROLIJA NA UNI

Piše: Dijana Eraković
Foto: Davor Žilić

Hrvatska Kostajnica smjestila se na padinama i dolini uz rijeku Unu, na istočnom dijelu Banovine i uz granicu s Bosnom, 90 km jugoistočno od Zagreba. Najkraće bi se mogla opisati kao gradić čarolije, a onaj tko poznaje Kostajnicu, lako bi se s tim složio. Teže je objasniti u čemu se krije njena tajna – da li u burnoj prošlosti, vjernoj zelenoj Uni, brdskim stražarima, šumama kestenova… To se može otkriti samo srcem onoga koji prođe njenim ulicama.

hrvatska kostajnica HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Nikola Zrinski nazvao ju je “glavom i vratima cijele Hrvatske“ što je ona kao titulu dostojanstveno nosila kroz povijest. Iako postoje tragovi rimskog doba poput miljokaza, žrtvenika posvećenog bogu Jupiteru, novca, a na području između Une i gotovo posve zatrpanog riječnog rukavca Unice tragovi rimskog naselja te u Bosanskoj Kostajnici i ostaci rimskog vodovoda, to razdoblje nije dovoljno istraženo na području grada, pa se o njemu govori u širem povijesnom kontekstu Banovine.
Kostajnica se prvi put spominje 1240.g u jednom kupoprodajnom ugovoru, dok je prvi poznati i priznati gospodar Kostajnice bio knez Herenk za kojeg se pretpostavlja da je bio plemić srednjovjekovne Slavonije njemačkog porijekla. Vlasništvo Kostajnice obitelji Herenk priznaje kralj Stjepan V. poveljom iz 1272. otkada se nazivaju knezovi Kostajnički. Do 1528. kada je Kostajnica došla u posjed Zrinskih kojima je kralj Ferdinand I. Habsburški 1541. priznao trajno vlasništvo, promijenila je petnaestak vlasnika. Sami Šubići Zrinski, knezovi Bribirski dobili su ime po utvrdi Zrin nakon što je došla u njihovo vlasništvo sredinom 14. st., a nalazi se u središtu Zrinske gore. Opasnost od turskih provala već je uvelike prijetila, pa su obranu Kostajnice, iscrpljeni od borbe s Turcima, ali i s drugim plemićkim obiteljima, te nakon što su dobili posjede u Međimurju i posjede Frankapana u Pokuplju i Gorskom kotaru zbog čega im je Pounje postalo manje važno, Zrinski predali kraljevskoj njemačkoj vojsci.

tvrdjava kostajnica HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

1556. Malkoč beg bosanski osvaja Kostajnicu, a neki izvještaji govore da ju je zapovjednik Pankracije Lusthaller prodao Turcima bez borbe. Pod turskom vlašću ostaje do 1688. i bila je, uz Bihać, njihova najvažnija utvrda, no tada je oslobađa vojska pod vodstvom bana Nikole Erdödya i vojvode Ludovika Badenskog. Hrvatska Kostajnica postaje dio Vojne Krajine, jedinstvenog primjera frontiera u svjetskoj povijesti, što ostaje do njenog ukidanja 1871. U tom periodu, 1788. poveljom Josipa II. dobiva status slobodnog kraljevskog grada.
Ovo razdoblje prekinula je jedino kratka, ali u razvojnom pogledu značajna francuska vladavina od 1809. do 1813. O tom dobu danas svjedoči obelisk s Napoleonovim inicijalima na mostu preko Une koji nije slučajno tu postavljen jer se, među ostalim, preko tog mosta iz Turskog Carstva dalje kroz Petrinju i Ljubljanu uvozio pamuk za Zapad po kojemu je i dobio naziv pamučni put, a značaj je dobio upravo za francuske vlasti što je uvelike doprinijelo razvoju trgovine.
20. stoljeće ratova i ideologija obilježilo je grad s tri ratne kalvarije nakon kojih se morao iznova podići u infrastrukturnom, demografskom, ekonomskom, kulturnom i inom pogledu. Kostajnica i cijela Banovina ušle su u novi milenij s nadom da je doba ratova zauvijek iza njih.

kostajnica fontana HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Najupečatljivije obilježje kostajničke vizure je Stari grad Zrinski na unskom otoku o kojemu prvi sačuvani dokumenti potječu iz 1440., no pretpostavlja se da su je još u 13. st. sagradili knezovi Kostajnički. Pošto je utvrda bila 130 godina u turskoj vlasti, oni su pored sagradili utvrđeno vojno selo – palanku, no općenito to razdoblje nije ostavilo ni prepoznatljivih spomenika turskog graditeljstva ni većeg demografskog rasta što govori u prilog činjenici koliko je područje između Kupe i Une za sve strane bilo nesigurno.
Taj unski otok posljednji je “oslobođeni“ teritorij nakon Domovinskog rata i njegovim pripajanjem Hrvatskoj u kolovozu 2002. može se reći da je Hrvatska uspostavila potpuni unutarnji suverenitet nad svojim teritorijem. Iako je ta povijesna granica utvrđena i priznata međunarodnim državnim ugovorom 1699. (Karlovačkim mirom), nekadašnji riječni rukavac riječnim je nanosom gotovo u potpunosti zatrpan, dijelom pretvoren u močvaru, pa se Stari grad odjednom našao na desnoj obali Une. Ipak, dugim, ali mirnim poslijeratnim pregovorima postignuto je da je taj mali komad zemlje, ali povijesno velik, dio Hrvatske.

kostajnica atmosfera HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Staru povijesnu jezgru s obilježjima baroknog i tipično krajiškog urbanog prostora čine tri dijela Novljani, Majdanci i Mađari koji su dobili ime po rodnim mjestima doseljenika pobjeglih pod turskom najezdom – Bosanskog Novog i Majdana. Krase je hotel Central sagrađen u secesijskom stilu 1905., tekija – uređen izvor u centru grada, a preko puta utvrde Zrinskih nalaze se franjevački samostan i crkva Svetog Antuna Padovanskog koji se slavi 13. lipnja kao zaštitnik grada. Zapravo, riječ je o novoj lokaciji samostana i crkvi sagrađenih nakon turske vladavine. Prvobitan samostan, sagrađen između 1285. i 1294. bio je smješten na groblju sv. Ane smještenom na cesti za Dubicu uz Unu, no nije preživio tursku vladavinu. Unutar novog samostana djelovala je prva škola u Kostajnici u razdoblju od 1789. do 1873.

hotel central HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Prije Drugog svjetskog rata, Hrvatsku Kostajnicu krasila je i jedan od najvrjednijih primjeraka barokne gradnje pravoslavne crkve. Riječ je o katedralnoj crkvi Svetih Arhanđela Gabrijela i Mihaela, čije je gradnja započela davne 1733. Danas, na istom mjestu, postoji mnogo manji hram, sagrađenog 1972.
Posjeti li se Kostajnica, prava je šteta propustiti šetnju na brdu Djed iznad stare jezgre grada s kojeg se pruža impresivan pogled na obje Kostajnice, Unu i kraj. Taj pogled je dovoljan da se uoče obilježja triju kultura – hrvatske, srpske i bošnjačke koje su imale burnu prošlost, a vjerujem da se može uočiti i četvrta – kultura tolerancije i suradnje. Kako Kostajnica gotovo nema industriju (najznačajnija je tvornica trikotaže Pounje) i njen razvoj se temeljio na prometu, obrtu, trgovini i poljoprivredi, njene prirodne ljepote do danas su ostale ne narušene.

kostajnica glavna ulica HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Inicijativu za uređenje brda Djed kao mjesnog izletišta poduzeo je Davorin Trstenjak, učitelj i ravnatelj pučke škole u Kostajnici od 1889. do 1899. Bio je istaknuti hrvatski pedagog s romantičarskim odnosom prema učiteljskom pozivu. Uspio je svojim idejama i entuzijazmom pokrenuti građane Kostajnice na mnoge korisne akcije, pa i na ovu koja je trajala osam godina. Zasadilo se dvije tisuća jela i borova, divljih kestenova i lipa. Od 1908. šetalište nosi njegovo ime.
Nakon turske vladavine na samom vrhu brda Djed sagrađena je vojna utvrda, no do danas ostale su samo naznake da je tu nekad nešto bilo. Danas je na vrhu smješten restoran Djed s izvrsnom i pristupačnom gastronomskom ponudom, a i sama njegova gradnja u stilu finske drvene kuće i toplim ambijentom također ostavlja bez daha. A tek pogled…
Sličan doživljaj pruža i brdo Čukur na ulasku u grad od strane Siska i Petrinje na kojemu je spomenik hrvatskom ratnom snimatelju Gordanu Ledereru koji je 1991. poginuo s kamerom u ruci posljednje snimajući baš to. Šetalište koje vodi s brda u grad također nosi njegovo ime.

rijeka una HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Pogled na Unu dovoljan je da se uoči njena važnost za kreiranje izgleda i utjecaja na život grada. Kroz Kostajnicu prolazi u punoj svojoj veličini i snazi, mirno putuje do svog utoka u Savu kod Jasenovca. Banijac će uvijek reći: Tiha voda više mulja nosi. Una izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padine planina Plješevice i Stražbenice u Lici. Izvor liči na jezerce tirkizne boje, okruženo je vapnenačkim stijenama, nalazi se na 450m nadmorske visine i zaštićen je geografsko geološki spomenik prirode. Voda izbija velikom silinom praveći virove i brzace te kreće na svoj 212,5 km dug put prema Bosni kroz gradove Martinbrod, Kulen Vakuf, Bihać, Bosansku Krupu, Bosansku Otoku te nedaleko Dvora postaje granična rijeka Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom prolazeći, uz Hrvatsku Kostajnicu, i Hrvatsku Dubicu.

rijeka una camac HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Već na početku njenog toka pronađene su građevine i ostaci iz rimskog doba, uz prve velike slapove kod Martinbroda u Bosni od kojih visina najvećeg iznosi oko 55 m. Drugi veliki vodopad je Štrbački Buk kod sela Donji Štrbci u Lici čiji je najveći slap visok 25 m. O ljepoti rijeke dovoljno govori njeno ime. Priča kaže da su Rimljani, kada su upoznali raznolikosti i bogatstvo riječnog toka, bili toliko zadivljeni njenom ljepotom da su uzviknuli Una! što u prijevodu znači jedna, jedina.

camac na uni HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Una je također kriva što je jedan od najrazvijenijih i najuspješnijih sportova u Kostajnici kajakaštvo. U vruće ljetne dane ova čista i hladna rijeka idealna je za kupanje i zabavu. Meni nema ništa ljepše u dane kad je iole moguće sjediti na terasi, popiti kavu u caffe baru Una. Postoje simpatična ugostiteljska mjesta u Kostajnici, i pomalo je nezahvalno ovako izdvajati. Ali ovaj kafić je jedini uz samu rijeku. Kao da je uz sam raj.

kostajnica ada HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Kostajnički kraj u tolikoj je mjeri obilježen šumama kestena da je po njemu dobila i ime (lat. castaneus, grč. kastanos; riječ se razvijala od starog oblika kostan, tj. kostanj kako se i danas kaže u jadranskom primorju), pa ne čudi da Kostajnica ima najveću Kestenijadu u kraju, a vjerojatno i u državi. Odvija se u listopadu kada grad posve oživi, stanovništvo koje po posljednjem popisu čini 2699 ljudi se uvišestruči, kestenje čiji se miris širi na daleko peče se na sve strane, a sve je upotpunjeno i raznim kulturnim, zabavnim i sportskim manifestacijama. U restoranu, na vrhu brda Djed u jesen se mogu probati slatki i slani specijaliteti od kestena koji će vam zasigurno priuštiti novi i nezaboravni gurmanski užitak.

kostajnica cvijece HRVATSKA KOSTAJNICA   ČAROLIJA NA UNI

Hrvatska Kostajnica iskonska je umjetnica vječne prirode i mijene vremena koje će vam se uvijek šarmantno nakloniti, predstaviti se u punoj svojoj ljepoti i izvesti svoj čarobni ples svijetlosti, makar bili jedini u publici. Pitat ćete se hoće li ikad više imati strasti i inspiracije tako zasjati i pred drugima, hoće li itko drugi moći doživjeti i razumjeti ono o čemu tako često govorite jer ćete osjećati da je ono bilo jedinstveno, namjenjeno samo vama, neponovljivo. Kostajnica je uvijek posebna, trudila se ili ne, činila to svjesno ili ne jer ne zna drukčije i ne zna drukčije nego i vama pružiti taj osjećaj.

Dijana Eraković

Tagovi:

(Prosečno: 4,56 od 5)

Ostavi komentar

Komentari

Dodajte svoj komentar

:angel: :blink: :blush: :cool: :cwy: :devil: :dizzy: :ermm: :biggrin: :happy: :heart: :kissing: :lol: :ninja: :pinch: :pouty: :sad: :sick: :sleeping: :smile: :tongue: :w00t: :whistle: :wink: :wub: