Subota, 22. Jul 2017. 2:54h

Facebook Twitter Google Buzz You Tube RSS
Google translater:
Croatian English Serbian Latin
Nacionalni park Mljet
Početna Prirodne atrakcije Nacionalni parkovi Nacionalni park Mljet

Mljet spada među najveće i najzanimljivije otoke dubrovačkog primorja. Obuhvaća više od 98 četvornih kilometara površine od koje je više od dvije trećine prekriveno gustim borovim šumama, grmovima mediteranske makije, niskim hrastom (dubom), maslinicima i vinogradima. Zbog svoje ljepote i bujne vegetacije jedan njegov dio proglašen je nacionalnim parkom. Tu su čudesna jezera – Veliko i Malo – povezana kanalom s morem. U sredini Velikog jezera nalazi se otok na kojem su benediktinci podigli samostan i crkvu.

ogigia Nacionalni park Mljet

Veliko polje od davnina zovu Babinim poljem, zato što je u prastara vremena, kako kazuje legenda, otokom vladala neka baba. To narodno predanje najvjerovatnijeje vezano za nimfu Kalipso koja je, opet, po helenskoj mitolologiji, živjela u pećini na otoku Ogigiji kako se u antičko doba zvao Mljet. Pećina još uvijek postoji a zove se Galičnjak. Legenda kazuje da je tu na šumovitim plažama Mljeta, u zagrljaju nimfe Kalipso, sedam godina za svog lutanja proveo Homerov junak, lukavi Ahajac i itački kralj Odisej.

Mnogo kasnije rimski car Septimije Sever je kaznio izgnanstvom na Melitu, kako se tada zvao otok, patricija i pjesnika Agesilausa. Pjesnik je živio na Velikom jezeru, gdje su kasnije, u 11. stoljeću benediktinci podigli samostan. Kraj njega se uzdiže romanska crkva posvećena „Gospi od jezera“.
Prošlost je svuda prisutna pa i u Polača, mjestu gdje među vinogradima i maslinicima počivaju zidine jednog od najstarijih rimskih spomenika na Jadranu, ruševine kasnorimske palače „Agezilaja“ iz V stoljeća, čiji se ostaci zidova, visoki i do 15 metara, nalaze u prekrasnoj luci zaštićenoj od vjetrova i drugih nepogoda – smatraju se spomenicima od naročitog značaja za domaću i svjetsku povijest.
Otok Mljet naseljen je još u ilirsko doba, pripadao je Rimljanima, kasnije Neretljanskim, a zatim humskim kneževima, pa vladarima iz obitelji Nemanjića. U sastav Dubrovačke Republike ušao je još 1346. godine.

Tagovi:

(Nema glasova)

Ostavi komentar

Komentari

  1. ovo je dobro samo što ja moram štrebat za školu ona je glupa a pogotovo ona ućiteljica tomašica ili ona božićka joj ona je piandura kakve nema jebote ono e jebote aj bok :devil:

Dodajte svoj komentar

:angel: :blink: :blush: :cool: :cwy: :devil: :dizzy: :ermm: :biggrin: :happy: :heart: :kissing: :lol: :ninja: :pinch: :pouty: :sad: :sick: :sleeping: :smile: :tongue: :w00t: :whistle: :wink: :wub: