Zanimljiva je priča vezana za postanak Brijuna. Bog je dio Zemlje namjeravao oblikovati prema slici Raja. Tako je, po legendi, nastala Istra, nalik vrtu u kome raste predivno drveće i prostrane livade. No ljubomorni vrag uništio je božije djelo razrezavši vreću u kojoj je anđeo nosio ostatke neiskorištenog kamenja, pa su se na tisuće kamenih stijena prosule po Istri, zemlji kontrasta, u isto vrijeme pitomoj i surovoj, sunčanoj i oblačnoj. Tužni anđeli su pokupili preostale dijelove Raja među rasutim kamenjem i zaštitili ih morskim valovima i tako stvorili Brijune.
Ovaj Raj na zemlji nalazi se nekoliko kilometara zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, i sastoji se od 14 otoka ukupne površine 33,9 km2. Dva najveća otoka su Veliki Brijun i Mali Brijun, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim. Zahvaljujući svojoj razuđenoj obali, povijesti i raznovrsnoj flori i fauni, Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim parkom i od tada su omiljeno turističko odredište.
Brijuni su bili ljetna rezidencija Josipa Broza Tita, koji je na njima primao veći broj svjetskih državnika, državnih delegacija i istknutih političara. Na Brijunima je održano više važnih sjednica državnih i partijskih foruma, među kojima i čuveni Četrvti (brionski) plenum CK SKJ (1966). Danas se dio nacionalnog parka koristi kao službena ljetna rezidencija hrvatskog predsjednika i zatvoren je za turiste.
Među atrakcije koje se nipošto ne bi trebale propustiti, domaćini s ponosom ističu: čuvene vidikovce, nekada dominantnu turističku atrakciju koju je s vremenom nadrasle šuma ali koji su još uvijek jedinstven primjer inženjerske kulture, mauzolej obitelji Kupelvajzer, poznatog i kao Kupelvajzerov mir i šetališta koja su nastala čišćenjem terena od otpadnog kamenja, i kojima je Alojz Čufar, šumar i projektant svih brionskih šetališta, svojim originalnim idejama, udahnuo novi život.
Objavljeno: 01.07.2010
